Kako AI vidi Vašu stranicu.

Što ostane kad dizajn nestane.

Kad AI alat ili tražilica otvori stranicu, ne gleda je kao čovjek. Uzme njezin izvorni zapis, kod iz kojeg preglednik slaže ono što Vi vidite, i iz njega izvuče tekst. Boje, slova, animacije i raspored uglavnom otpadnu. Ostanu riječi, naslovi, popisi, linkovi, opisi slika i podaci napisani za strojeve.

Zato mnogo toga što čovjek na stranici vidi, stroj ne vidi. Jelovnik objavljen kao fotografija za AI je samo slika, u najboljem slučaju s nazivom datoteke. Cijene upisane u grafiku, radno vrijeme na slici s Instagrama, adresa koja postoji samo kao točka na karti: sve to čovjek pročita u trenu, a stroj ne pročita ili pročita loše.

Slično vrijedi za sadržaj koji se pojavi tek kad se na stranici pokrene skripta ili kad posjetitelj nešto dodirne. Neki alati skripte pokreću, a neki ne. Tekst koji je u stranici od prvog trenutka pročitat će svi.

Tri sloja koje AI čita.

Na stranici koju radim AI nalazi tri sloja istih podataka, od najšireg do najkraćeg:

• Čisti tekst. Sve što piše na stranici, složeno u prave naslove, odlomke i popise, bez ičega važnog skrivenog u slikama. Taj sloj čita svatko: tražilica, AI asistent i čitač ekrana kojim se služe slijepi i slabovidni.
• Strukturirani podaci. Kratak zapis u dogovorenom obliku, nevidljiv posjetitelju: tko ste, gdje ste, kada radite, koji je broj, što nudite i koja su česta pitanja. Stroj ga pročita bez nagađanja, jer svaka stavka ima svoje ime.
• Datoteka llms.txt. Običan tekstni sažetak cijele stranice na jednom mjestu, napisan za jezične modele. Stoji uz stranicu i može je otvoriti svatko.

Za konobu bi strukturirani zapis rekao otprilike ovo: vrsta je restoran, ime je to i to, adresa je ta, radi od toliko do toliko sati, rezervacije prima na ovaj broj, kuhinja je dalmatinska. Posjetitelj sve to ionako vidi na stranici, ali iz zapisa stroj ne mora pogađati koja je brojka telefon, a koja cijena.

Datoteka llms.txt je prijedlog, a ne pravilo koje svi poštuju. Neki alati je čitaju, neki ne, i nitko izvana ne zna koliko joj koji pridaje važnosti. Stavljam je jer ništa ne košta i ne šteti, a alatu koji je pročita daje točan sažetak umjesto nagađanja. Pravi temelj i dalje su prva dva sloja.

Gumb koji to pokazuje.

Na sorich.hr stoji gumb „Stranica očima AI-ja“: na naslovnici, na stranici SEO i AI vidljivost i ovdje, odmah ispod. Kad ga pritisnete, ista stranica pokaže se onako kako je čita stroj, u tri kartice: tekst, strukturirani podaci i datoteka za AI. To nije posebna verzija napravljena za prikaz, nego tekst i podaci iste ove stranice. Ne treba znati ništa o kodu da biste vidjeli razliku.

Isprobajte ga na ovom članku. Vidjet ćete da naslovi ostanu naslovi, a popisi popisi, i da u strukturiranim podacima piše što je ova stranica i tko stoji iza nje. Onda zamislite svoju stranicu u tom obliku. Ostaje li išta od jelovnika? Piše li igdje radno vrijeme riječima? Zna li stroj u kojem ste mjestu?

Što to znači za Vaš obrt.

Za konobu, apartman ili taxi pravilo je jednostavno: sve što je važno mora postojati kao tekst. Jelovnik kao tekst s cijenama i alergenima, a ne kao fotografija, o čemu više piše u članku o digitalnom jelovniku. Radno vrijeme i adresa riječima, a ne samo na karti. Česta pitanja s odgovorima. Isti podaci u strukturiranom zapisu. Tada AI, kad ga netko pita za Vas, ima što pročitati, a kako iz toga bira koga će preporučiti, piše u članku kako AI bira.

Isto pomaže i ljudima. Stranica koju stroj dobro čita obično je i stranica koju dobro čita čitač ekrana, i stranica koja se brže otvara, jer nema teških slika s tekstom unutra. Dobar tekst ne piše se posebno za AI i posebno za ljude.

Ništa od ovoga ne jamči da će Vas AI preporučiti. Osigurava samo da ono što o Vama piše stroj može pročitati.